U noći s 3. na 4. srpnja 2025. godine u KBC-u Split ispisana je nova stranica povijesti dalmatinske i hrvatske medicine. Prvi put u povijesti splitske bolnice transplantiran je bubreg, a na čelu programa koji je omogućio taj povijesni iskorak bio je doc. prim. dr. sc. Hrvoje Šošić, liječnik čiji je životni put snažno povezan s Brelima i koji se već jednom, gotovo dva desetljeća ranije, našao među ljudima koji su otvarali novo poglavlje hrvatske transplantacijske medicine.
Te srpanjske noći u Splitu nije se dogodila samo jedna velika operacija. Dogodio se trenutak koji je označio početak potpuno novog medicinskog programa za Dalmaciju. Nakon godina priprema, stručnog usavršavanja, organizacije, stvaranja potrebnih uvjeta i povezivanja svih dijelova sustava, KBC Split postao je transplantacijski centar za bubreg.
Na čelu tog programa bio je prim. dr. sc. Hrvoje Šošić.
Za Brela ta činjenica ima posebnu težinu, jer čovjek koji je vodio program prve transplantacije bubrega u Splitu svoje je najranije djetinjstvo proveo upravo ovdje. U razgovoru za Hrvatsku liječničku komoru Šošić je Brela nazvao „svojim dragim Brelima“, čime je i desetljećima nakon odlaska jasno pokazao koliko je mjesto njegova djetinjstva ostalo prisutno u njegovu životu.
Prim. dr. sc. Hrvoje Šošić rođen je 1962. godine u Splitu, a prve godine života vežu ga uz Brela i veliku obitelj Šošić. Njegov otac, dr. Božidar Darko Šošić, bio je stomatolog, a obitelj se potom preselila u Njemačku. Tako je i Hrvoje odrastao u generaciji djece dalmatinskih iseljenika, čiji je život bio podijeljen između rodnog kraja i zemlje u kojoj su njihove obitelji tražile sigurniju egzistenciju.
U Njemačkoj završava školovanje do mature, no za razliku od mnogih koji su tamo ostali, odlučuje se vratiti u Hrvatsku. Upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu i diplomira 1989. godine. Bio je to početak karijere koja će tijekom narednih desetljeća obuhvatiti ratnu medicinu, urologiju, transplantacijsku kirurgiju, znanstveni rad, akademsko napredovanje i sudjelovanje u nekim od najvažnijih trenutaka razvoja transplantacijske medicine u Hrvatskoj.
Nedugo nakon završetka fakulteta dolazi Domovinski rat. Šošić se priključuje kao dragovoljac 1. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske „Tigrovi“, gdje kao liječnik postaje zapovjednik saniteta I. bojne. Prolazi zapadnoslavonsko i dubrovačko ratište, a iz brigade odlazi s činom satnika.
Taj dio njegova životnog puta posebno pokazuje širinu iskustva koju je kasnije donosio u medicinu. Prije nego što će se baviti složenim transplantacijskim zahvatima, radio je u potpuno drukčijim okolnostima, u ratnom sanitetu, gdje su liječničke odluke često morale biti brze, precizne i donositi se pod pritiskom.
Nakon rata ponovno se potpuno posvećuje medicini. Specijalizira urologiju, nastavlja stručno i znanstveno usavršavanje, magistrira i doktorira, stječe primarijat te se posebno usmjerava prema transplantaciji bubrega. Tijekom profesionalnog života radio je u vodećim hrvatskim medicinskim ustanovama, stjecao iskustvo i u inozemstvu te postupno postao jedno od prepoznatljivih imena hrvatske urologije i transplantacijske medicine.
Posebno važan trenutak u njegovoj karijeri dogodio se 2007. godine u Osijeku. Tada je u tamošnjoj bolnici izvedena prva transplantacija bubrega u povijesti tog centra, a među liječnicima koji su sudjelovali u tom povijesnom zahvatu bio je i prim. dr. sc. Hrvoje Šošić.
Već tada se njegovo ime našlo uz jedan od velikih trenutaka razvoja hrvatske transplantacijske medicine.
Gotovo osamnaest godina poslije povijest se na neobičan način ponovila.
Samo ovaj put mnogo bliže njegovim Brelima.
U Splitu se godinama pripremao program transplantacije bubrega. Takav program nije moguće pokrenuti preko noći. Potrebni su iskustvo, stručnost, organizacija, educirani ljudi i precizno razrađene procedure. U trenutku kada je KBC Split bio spreman za prvi zahvat, na čelu transplantacijskog programa nalazio se upravo prim. dr. sc. Hrvoje Šošić.
U noći s 3. na 4. srpnja 2025. izvedena je prva transplantacija bubrega u povijesti KBC-a Split. Operacija je trajala oko tri sata i uspješno je završena. Time je Split postao najmlađi hrvatski transplantacijski centar za bubreg.
Za Šošića to nije bio samo još jedan veliki profesionalni uspjeh. Bio je to drugi put u karijeri da se našao izravno uz stvaranje novog transplantacijskog centra u Hrvatskoj. U Osijeku je 2007. sudjelovao u prvoj transplantaciji tamošnje bolnice, a u Splitu je 2025. godine bio na čelu programa koji je izveo svoj prvi transplantacijski zahvat.
Takva podudarnost rijetka je i u mnogo većim medicinskim karijerama.
Još važnije, splitska transplantacijska priča nije ostala samo na jednom simboličnom zahvatu. Program je nastavio raditi, a broj transplantacija ubrzano je rastao. Do kraja 2025. godine izvedeno je sedam transplantacija bubrega, do travnja 2026. broj se popeo na dvanaest, a nakon prve pune godine rada KBC Split objavio je da je ukupno obavljeno 16 transplantacija bubrega.
Bilo je čak i dana u kojima su izvedene po dvije transplantacije.
Time je postalo jasno da prva operacija nije bila samo svečani početak, nego uvod u ozbiljan i funkcionalan transplantacijski program.
Za Dalmaciju to ima posebno značenje. Prema podacima KBC-a Split, približno 30 posto hrvatskih bolesnika koji se nalaze na listi za transplantaciju bubrega gravitira splitskoj bolnici. Za veliki broj pacijenata to znači mogućnost da cjelokupno liječenje, uključujući samu transplantaciju, dobiju znatno bliže svojim domovima.
U toj priči prim. dr. sc. Hrvoje Šošić zauzima posebno mjesto upravo zato što nije došao na čelo programa bez prethodnog iskustva. Iza njega su stajala desetljeća rada u urologiji, transplantacijskoj medicini, znanstvenom i stručnom razvoju, ali i iskustvo sudjelovanja u prvoj transplantaciji u Osijeku.
U Split je tako donio iskustvo čovjeka koji je već jednom bio dio otvaranja novog transplantacijskog centra.
Zato njegova uloga u prvoj transplantaciji bubrega u Splitu nije bila samo simbolična niti protokolarna. Bio je voditelj programa koji je trebalo pripremiti, organizirati, pokrenuti i pretvoriti u sustav koji može funkcionirati iz dana u dan.
Rezultati su to vrlo brzo potvrdili.
U prvoj godini rada ostvareno je 16 transplantacija, čime je program pokazao da je sposoban nastaviti živjeti i razvijati se i nakon povijesnog prvog zahvata.
Uz profesionalni uspjeh stigla su i priznanja.
Krajem 2025. godine Hrvatski liječnički zbor – podružnica Split dodijelio je prim. dr. sc. Hrvoju Šošiću zahvalnicu za zasluge u radu Zbora, unapređenje medicinske struke te zdravstvenu i humanitarnu djelatnost.
To priznanje došlo je nakon desetljeća rada, stručnog usavršavanja, ratnog iskustva, znanstvenog rada i razvoja transplantacijske medicine.
Novo priznanje stiglo je i 2026. godine.
Na obilježavanju Dana KBC-a Split Timu za transplantaciju bubrega dodijeljeno je posebno priznanje za izniman doprinos razvoju transplantacijske medicine, uvođenju novih procedura i unapređenju skrbi za bolesnike. U ime tima priznanje su preuzeli prim. dr. sc. Hrvoje Šošić, Marijan Šitum i Ivana Kovačević Vojtušek.
Za Šošića je to priznanje bilo još jedna potvrda da transplantacijski program u Splitu nije ostao samo ideja ili pojedinačni zahvat, nego da je u vrlo kratkom vremenu postao važan dio hrvatskog transplantacijskog sustava.
A cijeloj toj profesionalnoj priči posebnu simboliku daje činjenica da se Šošić, nakon desetljeća rada u Zagrebu, Osijeku, Austriji i drugim medicinskim sredinama, ponovno profesionalno i životno vratio Dalmaciji.
U jednom od svojih razgovora govorio je o povratku nakon rada u Austriji i ponovno spomenuo Brela.
Tako se životni krug na određeni način ponovno zatvorio ondje gdje je i počeo.
Brela, Njemačka, povratak u Hrvatsku, Medicinski fakultet, Domovinski rat, Tigrovi, urologija, transplantacijska medicina, Osijek, Austrija, Split i na kraju ponovno Dalmacija.
Kada se taj put pogleda u cijelosti, jasno je da uspjeh iz 2025. godine nije došao slučajno.
Bio je to rezultat dugog profesionalnog puta.
Put liječnika koji je prošao ratni sanitet, izgradio karijeru u urologiji, posvetio velik dio profesionalnog života transplantacijskoj medicini, sudjelovao u prvoj transplantaciji bubrega u Osijeku i gotovo osamnaest godina poslije dočekao da kao voditelj programa bude dio prve transplantacije bubrega u Splitu.
Malo je liječničkih karijera u kojima se čovjek dva puta nađe baš ondje gdje počinje novo poglavlje medicine.
Prim. dr. sc. Hrvoju Šošiću dogodilo se upravo to.
Godine 2007. bio je dio prve transplantacije bubrega u Osijeku.
Godine 2025. bio je na čelu transplantacijskog programa pri prvoj transplantaciji bubrega u Splitu.
Godine 2026. iza splitskog programa već je stajalo 16 transplantacija, a njegov rad i rad programa prepoznati su i posebnim priznanjima.
Zato ova priča za Brela ima mnogo veće značenje od obične biografske crtice o uspješnom liječniku.
To je priča o čovjeku koji je iz malog dalmatinskog mjesta krenuo putem koji ga je odveo kroz Njemačku, Zagreb, hrvatska ratišta, Osijek i Austriju, da bi se na kraju ponovno vratio u Dalmaciju i našao na čelu jednog od najvažnijih novih medicinskih programa u Splitu.
Kada govorimo o ljudima povezanima s Brelima koji su svojim radom ostavili trag daleko izvan granica našega mjesta, ime doc. prim. dr. sc. Hrvoja Šošića bez sumnje pripada među ona koja se pamte.
Jer nije riječ samo o jednoj operaciji, jednoj funkciji ili jednoj nagradi.
Riječ je o desetljećima rada i o dva povijesna trenutka hrvatske transplantacijske medicine u kojima se našao upravo prim. dr. sc. Hrvoje Šošić.
Prvi put u Osijeku.
Drugi put u Splitu.
A ovaj drugi put gotovo pred vratima njegovih Brela.
U noći kada je u Splitu prvi put transplantiran bubreg ispisana je nova stranica povijesti KBC-a Split i dalmatinske medicine, ali je u toj velikoj priči hrvatske medicine ostalo zapisano i jedno ime iz Brela – prim. dr. sc. Hrvoje Šošić.
Izvori: KBC Split, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor i stručna literatura o razvoju transplantacije bubrega u Hrvatskoj.