Ako u lokalnoj zajednici postoji služba koja pokazuje da sustav može funkcionirati upravo onda kada je najpotrebnije, onda su to vatrogasci.
Vatrogasci Brela iza sebe imaju jednu od najzahtjevnijih požarnih sezona posljednjih godina. Osim intervencija na domaćem terenu, bili su angažirani i na većim požarištima izvan Brela, pomagali drugim postrojbama i ponovno pokazali ono najvažnije – kada situacija postane ozbiljna, oni su tamo gdje trebaju biti.
U trenutku kada izbije požar nema prostora za prepucavanje, čekanje ni prebacivanje odgovornosti. Potrebni su ljudi, oprema, organizacija, znanje i brza reakcija.
Upravo zato vatrogasci zaslužuju posebno priznanje.
Kada je najteže, oni funkcioniraju
Vatrogasni posao nije samo gašenje šumskih požara.
Tu su tehničke intervencije, prometne nesreće, uklanjanje prepreka, pomoć građanima, preventivna dežurstva, osiguravanje događanja, spašavanja i niz drugih situacija o kojima javnost često sazna tek kada se nešto ozbiljno dogodi.
Tijekom ljeta odgovornost je još veća. Broj ljudi u Brelima višestruko raste, promet je intenzivniji, temperature su visoke, a vegetacija tijekom dugih sušnih razdoblja postaje izrazito zapaljiva.
U takvim okolnostima dovoljno je vrlo malo da se požar u kratkom vremenu pretvori u ozbiljnu prijetnju.
Zato činjenica da se vatrogasci pojavljuju kada treba i da sustav u tim najkritičnijim trenucima funkcionira nije mala stvar.
Ako išta funkcionira upravo onda kada mora funkcionirati, onda su to službe poput vatrogasaca.
Za pohvalu i njihova komunikacija s građanima
Posebno vrijedi pohvaliti i Facebook stranicu Vatrogasaca Brela.
Građani preko nje mogu pratiti njihove aktivnosti, vidjeti gdje su intervenirali, kamo odlaze na ispomoć i dobiti bolji uvid u posao koji se tijekom godine odvija uglavnom daleko od očiju javnosti.
Na stranici nema samo ozbiljnih izvještaja s intervencija. Ima i svakodnevnih trenutaka iz života postrojbe, što dodatno približava vatrogasce ljudima kojima služe.
U vremenu kada se informacije često šire kroz glasine i neprovjerene objave, ovakav izravan kanal komunikacije zaslužuje pohvalu.
Problem više nije samo suša
No nakon još jedne teške sezone pitanje više nije samo koliko su vatrogasci bili spremni.
Pravo pitanje je koliko ćemo kao zajednica biti spremni prije sljedećeg ljeta.
U Brelima se teren i protupožarni putovi čiste i tijekom zime. To treba jasno naglasiti. Problem nije u tome da se ništa ne radi.
Problem je što se okolnosti mijenjaju brže nego prije.
Dulja sušna razdoblja, sve više temperature i sve intenzivniji požari samo su jedan dio problema. Drugi dio je ubrzano zarastanje prostora.
Divlja vegetacija na brojnim mjestima raste vrlo brzo, osobito na zemljištima koja se više ne obrađuju. Nekadašnji maslinici, vrtovi i druge obrađivane površine ostaju zapušteni, grmlje se širi, mlada vegetacija osvaja prostor, a sve to tijekom ljeta postaje dodatna količina gorivog materijala.
Zbog toga više nije dovoljno raditi jednakim intenzitetom kao prije deset ili dvadeset godina.
Čišćenje bi trebalo ubrzati najmanje dvostruko, a negdje i trostruko
Ako se klimatski uvjeti mijenjaju, mora se mijenjati i način na koji se pripremamo.
Čišćenje terena, uklanjanje suhe i divlje vegetacije te održavanje i uređenje protupožarnih putova morat će se ubrzati najmanje dvostruko u odnosu na prijašnje godine, a na posebno kritičnim područjima možda i trostruko.
To nije kritika dosadašnjeg rada.
Naprotiv, preventiva se provodi i svake se zime radi na terenu. Ali ono što je bilo dovoljno prije više jednostavno ne mora biti dovoljno danas.
Ako se požari šire brže, ako su suše dulje, a vegetacija gušća, onda i preventivni radovi moraju biti brži, opsežniji i bolje organizirani.
Problem su i zapuštene privatne parcele
Velik dio odgovornosti nije samo na vatrogascima, Općini ili drugim javnim službama.
Odgovornost imaju i vlasnici privatnih zemljišta.
Na području Brela postoji sve više parcela koje se godinama ne obrađuju. One postupno zarastaju u visoku travu, grmlje, makiju i drugo raslinje.
Takva zapuštena parcela tijekom ljeta nije problem samo vlasnika.
Ako izbije požar, vatra ne poznaje katastarske granice.
Zapušteno zemljište može postati dodatno gorivo za požar i ugroziti susjedne kuće, maslinike, šumu, prometnice i ljude.
Zato se ne može očekivati da vatrogasci i javne službe odrade sve dok privatne parcele ostaju godinama neočišćene.
Vlasnici zemljišta također moraju preuzeti svoj dio odgovornosti i održavati parcele kako one ne bi postale požarna prijetnja cijelom susjedstvu.
Protupožarna zaštita počinje i na vlastitom komadu zemlje.
Birokracija može postati prepreka preventivi
Uz fizički posao postoji još jedan problem koji se mora riješiti – birokracija.
Na terenu nije uvijek dovoljno jasno gdje se određena vegetacija smije ukloniti, gdje se smije posjeći bor, kada je potrebna suglasnost, tko je nadležan za pojedinu površinu i što se smije napraviti na privatnom, javnom ili zaštićenom prostoru.
Dolazi se tako do apsurdne situacije da ponekad ni ljudi koji najbolje poznaju teren nisu potpuno sigurni gdje se može intervenirati, a gdje bi uklanjanje stabla ili vegetacije moglo stvoriti administrativni problem.
Takvu situaciju treba riješiti prije sljedeće sezone.
Vatrogasci, Općina, komunalne službe, Hrvatske šume, vlasnici zemljišta i druge nadležne institucije trebali bi unaprijed definirati kritične zone i jasna pravila postupanja.
Ne može se istodobno tražiti da preventiva bude brža i učinkovitija, a ljude na terenu ostaviti da se pitaju smiju li na određenom mjestu posjeći bor koji predstavlja potencijalnu prepreku ili opasnost.
Pravila moraju biti jasna prije nego što dođe ljeto.
Za veći opseg posla bit će potrebni i dodatni ljudi
Ako želimo dvostruko ili trostruko više preventivnih radova, jasno je da će za to trebati i više ljudi.
Nije realno sav taj fizički posao prebaciti na vatrogasce, komunalne radnike i dobrovoljce.
Zato bi trebalo ozbiljno razmotriti formiranje dodatnih plaćenih radnih grupa koje bi tijekom zime i ranog proljeća bile angažirane upravo na protupožarnoj preventivi.
Njihov posao mogao bi obuhvaćati čišćenje zapuštenih površina na kojima je to moguće, uklanjanje gorivog materijala, održavanje protupožarnih putova, uređivanje pristupnih pravaca i druge fizičke radove koje stručne službe procijene potrebnima.
Vatrogasci bi pritom trebali imati važnu ulogu u određivanju prioriteta.
Oni najbolje znaju gdje je vatrogasnom vozilu teško proći, gdje se vegetacija previše približila kućama, gdje nedostaje pristupni put i gdje je tijekom intervencije svaki izgubljeni trenutak problem.
Požar se ne pobjeđuje samo kada se pojavi plamen
Nijedna količina preventive ne može jamčiti da velikog požara neće biti.
Ali može odlučiti koliko će njegove posljedice biti ozbiljne.
Očišćen teren, nekoliko desetaka metara uklonjenog gorivog materijala, prohodan protupožarni put ili omogućen pristup vatrogasnom vozilu mogu u kritičnom trenutku napraviti ogromnu razliku.
Najbolja protupožarna intervencija uvijek je ona za koju su uvjeti pripremljeni mjesecima prije nego što je prvi dim uopće viđen.
Zato požarna sezona 2027. za Brela ne bi trebala početi sljedećeg lipnja.
Ona bi trebala početi već ove zime.
Vatrogascima pohvala, ostalima odgovornost
Vatrogascima Brela treba zahvaliti za još jednu sezonu tijekom koje su bili na raspolaganju vlastitom mjestu, ali i drugim sredinama kojima je pomoć bila potrebna.
Pokazali su ono što građani od takve službe očekuju – da funkcionira onda kada je najteže.
Ali upravo zato ne bi bilo pošteno očekivati da vatrogasci sami nose cijeli teret problema.
Svoj dio moraju odraditi lokalna vlast i druge nadležne službe kroz intenzivniju preventivu i jasnije procedure. Svoj dio moraju odraditi i vlasnici privatnih zemljišta redovitim održavanjem parcela. A kada postojeće snage nisu dovoljne, treba pronaći sredstva i ljude za dodatne radne ekipe.
Klimatske promjene, duže suše, ubrzano zarastanje zemljišta i sve intenzivniji požari jasno upozoravaju da više nije dovoljno raditi kao prije.
Ako se opasnost povećala dva ili tri puta, onda se mora povećati i naš napor da tu opasnost smanjimo.
Vatrogasci će, kada zazvoni alarm, ponovno biti tamo.
Na svima ostalima je da učine sve kako bi njihov posao toga dana bio barem malo lakši.