Foto: PIXSELL (izvor: Udruga.hr)
Rodom Brejanka, danas sa životnom i profesionalnom adresom u Zagrebu, Ivana Jakir-Bajo napravila je profesionalni put kakvim se malo koje malo mjesto može pohvaliti. Od poslova vezanih uz državni proračun stigla je do mjesta glavne državne rizničarke, a potom i viceguvernerke Hrvatske narodne banke. Iza nje su desetljeća rada u javnim financijama, međunarodno iskustvo, stručne knjige i radovi, prvi hrvatski pregledi državne potrošnje te sudjelovanje u jednom od najvećih financijskih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti – uvođenju eura.
Ivana Jakir-Bajo rodom je Brejanka. Profesionalni i životni put nastavila je u Zagrebu, ali vrijednosti rada, odgovornosti i prizemljenosti ostale su važan dio njezina načina života.
Karijera građena korak po korak
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završila je krajem devedesetih, nakon čega ulazi u sustav Ministarstva financija.
U Ministarstvu nije preskakala stepenice. Godinama je prolazila različite stručne i rukovodeće poslove vezane uz državni proračun i njegovo izvršavanje, a s vremenom dolazi do mjesta glavne državne rizničarke.
Među važnijim stručnim poslovima bio je i rad na prvim hrvatskim dubinskim analizama državne potrošnje. Analizirali su se veliki sustavi i izdaci, među ostalim troškovi zaposlenih, subvencije, zdravstveni sustav i poslovanje javnih tijela.
Drugim riječima, bavila se upravo pitanjem koje građani često postavljaju – kamo odlazi državni novac i može li se njime upravljati bolje.
Što uopće radi državna rizničarka?
Naslov možda ne zvuči spektakularno, ali iza njega se nalazi jedan od najvažnijih tehničkih poslova u funkcioniranju države.
Državna riznica povezana je s planiranjem i izvršavanjem državnog proračuna, financijskim izvještavanjem, kontrolom trošenja novca i funkcioniranjem sustava preko kojeg država izvršava svoje financijske obveze.
Jakir-Bajo bila je uključena i u projekte povećanja transparentnosti državnih financija, uključujući poboljšavanje dostupnosti podataka o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna.
To je manje vidljiv dio njezine karijere, ali vrlo konkretan: omogućiti bolji pregled kamo odlazi javni novac.
Hrvatsko iskustvo prenosila je i međunarodno
Njezin stručni rad nije ostao ograničen samo na Hrvatsku.
Godinama je sudjelovala na međunarodnim stručnim skupovima posvećenima državnim proračunima, upravljanju javnim financijama i reformama sustava javne potrošnje.
Hrvatska iskustva predstavljala je i u okviru OECD-ovih stručnih mreža, gdje je sudjelovala u raspravama s vodećim stručnjacima za javne financije.
Tijekom karijere sudjelovala je i u međunarodnim programima stručnog usavršavanja i prijenosa znanja iz područja upravljanja javnim novcem.
To je važan dio njezina profesionalnog puta: od osobe koja je radila unutar hrvatskog proračunskog sustava postala je stručnjakinja čije se iskustvo prepoznavalo i na međunarodnoj razini.
Iza nje ostaju i knjige
Jakir-Bajo nije ostala samo državna službenica i rukovoditeljica.
Godinama je pisala stručne radove i priručnike iz područja kojim se bavila.
Među knjigama i stručnim izdanjima na kojima je radila nalaze se „Zakon o proračunu s komentarom“, „Vodič kroz računovodstvo za neprofitne organizacije“, publikacije o fiskalnoj odgovornosti i financijskom upravljanju te opsežni priručnici iz proračunskog računovodstva.
Iza njezina imena tako ne stoji samo administrativna karijera nego i stručna literatura kojom se koriste ljudi koji svakodnevno rade s javnim financijama.
Iz Državne riznice u sam vrh HNB-a
Godine 2020. dolazi novi veliki profesionalni korak.
Ivana Jakir-Bajo imenovana je viceguvernerkom Hrvatske narodne banke i postaje članica Savjeta HNB-a.
Savjet HNB-a jedno je od najvažnijih tijela hrvatske središnje banke, odgovorno za ostvarivanje njezinih ciljeva i izvršavanje ključnih zadataka.
Drugim riječima, od poslova vezanih uz hrvatski državni proračun stigla je do samog vrha institucije koja predstavlja hrvatsku središnju banku.
Brejanka i hrvatski euro
Njezin prvi mandat u HNB-u poklopio se s povijesnim razdobljem – pripremama Hrvatske za ulazak u europodručje.
Jakir-Bajo imala je vrlo konkretnu ulogu u dijelu projekta koji danas svi svakodnevno držimo u rukama.
Bila je predsjednica HNB-ove Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanicama eura, kao i predsjednica Komisije za novac.
Kada je raspisan novi natječaj za kovanicu od jednog eura s motivom kune, bila je koordinatorica rada stručnog žirija koji je razmatrao nova likovna rješenja.
Zato se može reći da se u njezinoj profesionalnoj biografiji nalazi i vrlo vidljiv trag: sudjelovanje u postupku nastanka hrvatske nacionalne strane eurokovanica.
Kada danas u ruci držimo hrvatske eure, iza njihova nastanka stajao je velik broj ljudi, institucija, umjetnika i stručnjaka. Među osobama koje su u tom procesu imale odgovornu institucionalnu ulogu bila je i jedna Brejanka.
Još šest godina u HNB-u
Prvi šestogodišnji mandat završio joj je 2026. godine, nakon čega ju je Hrvatski sabor ponovno imenovao viceguvernerkom Hrvatske narodne banke na novih šest godina.
Za njezino imenovanje glasovao je 81 zastupnik, bez glasova protiv među zastupnicima koji su sudjelovali u glasovanju.
Oko njezina rada pritom nema većih javnih političkih prijepora, što je za tako visoku državnu funkciju prilično rijetko.
Njezinu priču zato nema potrebe smještati u političke okvire. Puno više o njoj govore desetljeća profesionalnog rada, odgovorne funkcije i činjenica da je nakon prvog punog mandata dobila još jedan šestogodišnji mandat.
U Brelima je prije svega Brejanka
Kada dođe u Brela, Ivana Jakir-Bajo nije viceguvernerka Hrvatske narodne banke, nego prije svega Brejanka. Ona koja će se prva javiti, zastati, porazgovarati i ostaviti dojam da pred sobom nemate osobu s jednom od najviših funkcija u hrvatskom financijskom sustavu, nego jednostavno nekoga svoga.
Ne stavlja se iznad drugih i ne gradi distancu titulom. U Brelima kao da upravo traži ono što joj svakodnevni profesionalni ritam najmanje dopušta — običnost, mir i poznata lica. Od poslovnog stresa i velike odgovornosti energiju pronalazi u jednostavnim stvarima. Ljeti najviše uživa uz djecu i roditelje, u kupanju i odlasku na plažu, kratkom predahu u kafiću te susretima sa starim poznanicima.
Na trenutak se tako vraća brejanskom ritmu koji ne pita tko koju funkciju obnaša ni kakvu titulu nosi. Možda joj upravo taj povratak jednostavnom životu daje dodatnu energiju za posao. Kada svakodnevno radi s velikim brojkama, državnim financijama i odlukama koje se prelijevaju na živote običnih ljudi, važno je ne izgubiti osjećaj za njihovu svakodnevicu.
Taj odnos prema životu vidi se i u načinu na koji odgaja djecu. Uči ih da cijene rad, da znaju što znači vlastitim trudom zaraditi i da rad nije nešto što pripada samo nekome drugome. Rade i sezonske poslove kakve rade brojni mladi u Brelima.
A Brejanima tu ne treba puno objašnjavati. Generacije su ovdje odrasle uz sezonu, goste, restorane, trgovine, apartmane i druge poslove. Raditi preko ljeta, pomoći obitelji i zaraditi vlastiti novac mnogima je bio sasvim normalan dio odrastanja. Tu se vidi odgovornost, ali i sposobnost da čovjek, bez obzira na titulu, ostane čvrsto na zemlji.
Položaj, znanje, poznanstva i društveni status kakav Ivana Jakir-Bajo ima zasigurno bi njezinoj djeci mogli olakšati mnoge životne korake. Ipak, njihov se put gradi radom, pošteno i stepenicu po stepenicu. Dio njihova odrastanja bio je i sezonski rad — s radnim vremenom, obvezama i odgovornošću, kao i kod brojnih drugih mladih na Makarskoj rivijeri.
Upravo takav primjer govori više od bilo kakve priče o skromnosti. Nije poanta u tome da im se nešto nije moglo olakšati. Poanta je u tome da očito nije cilj odgoja bio preskakati životne stepenice, nego naučiti kako se njima penje.
U vremenu u kojem se položaj često pokazuje udaljavanjem od običnog života, takav odnos prema ljudima i vlastitoj djeci ostavlja drukčiji dojam. Možda je upravo to odlika ljudi koji su svjesni odgovornosti koju nose: što je funkcija viša, to je manja potreba da se ona pokazuje.
Kad nakratko dođe u Brela, profesionalni svijet velikih brojki, sastanaka i odgovornosti ostaje po strani. Ostanu more, djeca, roditelji, stari poznanici, plaža i kratka šetnja do kafića — i mir koji je teško pronaći bilo gdje drugdje.
Možda je to i najmudriji oblik uspjeha — sačuvati ravnotežu između obitelji, svakodnevice i odgovornosti koju nosi sam vrh hrvatskih financija. Jer vrijednost titule nije u tome koliko čovjeka uzdigne iznad drugih, nego u tome da nikada ne postane važnija od same biti čovjeka.
I upravo tada Ivana Jakir-Bajo ponovno je ono što je ovdje oduvijek bila — jedna od nas.
Iza funkcije postoji čovjek
Životne biografije nisu samo popisi radnih mjesta, funkcija i diploma.
Iza profesionalnog puta Ivane Jakir-Bajo bilo je i teških privatnih trenutaka, ali njezin se život nastavio kroz veliku profesionalnu i obiteljsku odgovornost.
To možda najbolje pokazuje zašto ovaj tekst ne treba biti samo priča o još jednoj visokoj državnoj dužnosnici.
To je priča o kontinuitetu, godinama rada, stručnosti koja se gradila desetljećima i odgovornosti koju visoka funkcija nosi, ali i sposobnosti da se zbog funkcije ne izgubi osjećaj za običan život.
Od Brela do Hrvatske narodne banke
Brela su malo mjesto.
Upravo zato posebno primjećujemo kada netko iz našega mjesta napravi put koji ga odvede daleko izvan lokalnih okvira.
Ivana Jakir-Bajo prošla je put od Brela do Ministarstva financija, preko Državne riznice i međunarodnih stručnih institucija, sve do mjesta viceguvernerke Hrvatske narodne banke.
Sudjelovala je u pokušajima boljeg nadzora državne potrošnje, radila na transparentnosti javnog novca, pisala stručne knjige, predstavljala hrvatske javne financije pred međunarodnim kolegama i imala odgovornu ulogu u projektu hrvatskog eura.
Danas je u drugom šestogodišnjem mandatu viceguvernerke HNB-a.
Može se otići iz Brela, napraviti veliku karijeru, sjediti za stolom na kojem se donose ozbiljne financijske odluke i ipak ne zaboraviti da posao, odgovornost, obitelj i normalan odnos prema ljudima vrijede više od same titule.
To je dio priče Ivane Jakir-Bajo koji Brejanski list želi zabilježiti.